Vi ste ovdje: Početna stranica > Zemlja mira - Internacionalna zaklada Gabriele > Životni prostori u sustavu biotopa

Život se vraća!

Biotop, stanište, je najmanja prostorna cjelina u geoekologiji. Po značenju riječ "biotop" znači "mjesto života".
U našem civiliziranom svijetu ovi životni prostori za biljke i životinje sve više i više nestaju zbog ograđivanja površina, industrijalizacije i intenzivne zemljoradnje. Propadanje vrsta nezaustavljivo napreduje, a lista vrsta kojima prijeti izumiranje raste i raste. Tome ne pridonosi samo gubitak velikih površina životnog prostora, već i izolacija pojedinih biotopa. Životinje su stisnute na najmanjim otocima, ograničene su im mogućnosti potrage za hranom, razmnožavanja i prezimljavanja. Zbog toga su promjenom Saveznog zakona o zaštiti okoliša 2002.g. savezne pokrajine u Njemačkoj obvezne stvoriti mrežu povezanih biotopa koja mora obuhvaćati najmanje 10% površine svake savezne pokrajine. (Savezni zakon o zaštiti okoliša §3)

Na Zemlji mira koju je u život probudila Internacionalna zaklada Gabriele, ovaj zahtjev Saveznog zakona o zaštiti okoliša je već postao stvarnost. Nastao je veliki rasprostranjeni sustav biotopa od živica, šuma te vodenih i kamenih biotopa – i život se vraća!

Tek što se od suhog granja zasnuje Benjesova živica kako bi se pod njezinom zaštitom posadilo mlado drveće i grmlje, na grančicama već idućega dana sjede ptice. A ne vesele se samo one svakoj novo posađenoj živici. Zečevi, ježevi, jazavci, lisice, bezbrojne vrste kukaca, leptiri, bube, pčele – svi oni u živicama nalaze životni prostor, zaštitu i hranu. Duž živice i plahe životinje, primjerice srne, mogu dobro zaštićene prijeći livadne dijelove i prijeći iz jednog šumskog područja u drugo. Tako živice povezuju različite životne prostore i ispunjavaju važnu zadaću u sustavu biotopa.

U posljednjih nekoliko desetljeća nestalo je oko 70-80% voda stajaćica – uz fatalne posljedice: mnogim vrstama vilinog konjica i vodozemaca prijeti izumiranje. Životinje koje slobodno žive kao srne ili ptice često moraju prijeći dugi put da bi utažile žeđ. Uređeni vodeni biotopi na Zemlji mira stoga su pravi blagoslov za životinje. Divlje patke, ptice, kukci i vodozemci ponovno imaju mjesto za život – i tko se spusti do ruba vodenog biotopa na neku mirnu klupu u toplo godišnje doba, moći će se radovati zujanju vilinog konjica, kreketanju žaba i veselom kvakanju pačića.

Kameni biotopi služe gušterima i leptirima kao terasa za sunčanje. I mali sisavci kao miševi ili lasice vole naslagano kamenje s brojnim skrovišnim mjestima i nišama.

Za vrijeme hladnog godišnjeg doba životinje u tim šupljinama nalaze zaštitu od smrzavanja. Npr. žabe i vodozemci su si ovdje uredili zimsko prebivalište.

Za kamene biotope na Zemlji mira koristi se kamenje koje se prirodno nalazi u ovom području: ljušturni vapnenac.

Travnjačke površine na Zemlji mira u potpunosti su prepuštene same sebi i procesu sukcesije: nitko na njima ne sije, ne kosi niti ih zalijeva. Zato se tamo naseljavaju one trave i višegodišnje biljke kojima to mjesto odgovara. S godinama višegodišnje biljke rastu u visinu – područje postaje grmoliko i pretvara se u 'predšumu' tj. prijelaznu šumu. Sasvim postupno ta prijelazna šuma se naposljetku preobrazi u šumu: naseljavaju se javor, hrast i bukva. Mnoge životinje se vesele travnjačkim površinama u sukcesiji: njima jure bezbrojni kukci, ptice u travi i u grmlju nalaze puno sjemenja, poljski zečevi imaju svoj životni prostor i vjeverice ovdje zakopavaju svoju zimnicu.

Šuma je područje u koje se povlače mnoge životinje koje prebivaju i u živicama sustava biotopa: ježevi, kune, jazavci, zečevi, divlje svinje i srne. I ptice vole priređivati koncerte u krošnjama drveća. Na Zemlji mira posvuda su u šumarcima postavljena hranilišta i kućice za ptice – pa ima dovoljno hrane za sve.

Uzduž svake živice u sustavu biotopa proteže se dio s cvijećem i travama, djelomice samoniklim, kako bi se unaprijedila raznolikost kukaca. Ovuda lete mnoge vrste divljih pčela, najrazličitije bube i leptiri. Te životinjice ne samo da povećavaju raznolikost vrsta, nego u šaci drže poljske štetočine. Životinje koje se gnijezde na tlu, primjerice poljske ševe, posebno vole rubne dijelove polja. Ovdje mogu podizati svoje mlade pod zaštitom raznovrsnog bilja, trava i cvijeća.

Već nekoliko godina nakon sadnje poljski lugovi u blizini živica izrastaju u male šume u kojima slobodne životinje mogu naći zaštitu i skrovište. Na Zemlji mira ovi nasadi raznolikog drveća i grmlja nude smještaj opet raznolikim malim i najmanjim posjetiteljima. Tu rastu lipa, trešnja, hrast, grab, smreka, oskoruša, glog, posađeni s redom grmlja za zaštitu i to s trninom, bazgom, divljom ružom, pasjim trnom ili lijeskom. Tu susrećemo mnogo vjeverica, ali i šumskih ptica kao što su šumski brgljez, puzavci, divlje grlice ili gugutke...

Površine ostavljene na ugaru u Miroljubivoj zemljoradnji na Zemlji mira su važan dio sustava biotopa. Polja koja se nalaze između živica ostavljaju se na ugaru svake treće godine da bi se obnovila. Dijelom se posiju biljnim mješavinama djeteline, gorušice, facelije, raznih grahorica i graška koji pripremaju tlo. Na ovim često veselo obojanim površinama ljeti se skupljaju bezbrojne pčele. Leptiri poput lastinog repa, pjegavca i brojnih plavaca plešu iznad njih, a ptice biraju svoje najdraže sjemenje.